Naučna istraživanja i dokazi
| Ova stranica je automatski prevedena. Ovaj prevod može sadržati greške ili netačnosti. Možete pomoći da se poboljša tako što ćete urediti stranicu. |
„Svesni ples“ se sve više prepoznaje u akademskom i kliničkom kontekstu zbog svojih višestrukih zdravstvenih koristi. Istraživanja koja obuhvataju psihologiju, neuronauku, antropologiju i terapiju pokreta pružaju sve više dokaza da svesno, slobodno kretanje može značajno podržati emocionalnu regulaciju, smanjenje stresa, fizičko zdravlje i društvenu povezanost.[1]
Neuronauka i svesni ples
Svesni ples aktivira neuronske krugove povezane sa motoričkom koordinacijom, emocijama i nagradom. Studije snimanja mozga pokazuju da ples stimuliše regione kao što su bazalne ganglije i prefrontalni korteks, dok ritmičko grupno kretanje povećava oslobađanje endorfina i društveno povezivanje.[2][3]
Vidi: Neuronauka i svesni ples
Istraživanje psihološkog i mentalnog zdravlja
Brojne studije ističu pozitivne efekte svesnog plesa na anksioznost, depresiju, pažljivost i emocionalnu regulaciju. Učesnici često prijavljuju povećanu prisutnost, otpornost i pristup stanjima protoka. Istraživanja koja upoređuju kretanje sa tradicionalnom meditacijom pokazala su čak i veće povećanje pažljivosti kroz ples.[4][5][6]
Vidi: Istraživanje psihološkog i mentalnog zdravlja
Istraživanje fizičkog zdravlja
Ples poboljšava kardiovaskularnu funkciju, koordinaciju, fleksibilnost i neuromuskularnu kondiciju. Istraživanja sprovedena sa starijim osobama pokazuju da ples poboljšava ravnotežu i kognitivno zdravlje, a istovremeno smanjuje rizik od padova.[7] Svesni ples, kao praksa sa malim uticajem i sopstvenim tempom, dostupan je širokom spektru populacija.
Vidi: Istraživanje fizičkog zdravlja
Antropološki i sociološki dokazi
Od drevnih ritualnih plesova do modernih zajedničkih praksi, ples je služio kao sredstvo za grupnu koheziju, društveno povezivanje i emocionalnu obradu kroz ljudsku istoriju. Antropolozi su identifikovali ples kao kulturni univerzal i ključni deo zajedničkog identiteta i rituala isceljenja.[8]
Vidi: Antropološki i sociološki dokazi
Tekuća istraživanja i praznine u znanju
Uprkos obećavajućim nalazima, istraživanja svesnog plesa su i dalje nedovoljno razvijena u nekim oblastima. Potrebna su buduća istraživanja kako bi se razumeli dugoročni efekti, doziranje, raznolikost populacija i ishodi specifični za modalitet. Takođe je potrebna rigorozna klinička ispitivanja koja razlikuju svesni ples od drugih vrsta fizičke ili terapeutske aktivnosti.
Vidi: Tekuća istraživanja i praznine u znanju
Akademski radovi i članci
Sastavljena i sve veća zbirka recenziranih studija, teorijskih eseja i izveštaja praktičara koji pružaju naučnu osnovu svesnog plesa. Ova biblioteka podržava studente, facilitatore i istraživače koji traže materijal zasnovan na dokazima.
Vidi: Akademski radovi i članci
Reference
- ↑ Koch, S. C., et al. (2022). The therapeutic effects of dance movement, and their underlying neurophysiological mechanisms. Frontiers in Psychology, 13, 874312. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2022.874312
- ↑ Brown, S., Martinez, M. J., & Parsons, L. M. (2006). The neural basis of human dance. Cerebral Cortex, 16(8), 1157–1167. https://doi.org/10.1093/cercor/bhj057
- ↑ Tarr, B., Launay, J., & Dunbar, R. I. M. (2015). Silent disco: Dancing in synchrony leads to elevated pain thresholds and social closeness. Evolution and Human Behavior, 36(4), 294–301. https://doi.org/10.1016/j.evolhumbehav.2015.01.004
- ↑ Meekums, B., Karkou, V., & Nelson, E. A. (2015). Dance movement therapy for depression. Cochrane Database of Systematic Reviews, 2015(2), CD009895. https://doi.org/10.1002/14651858.CD009895.pub2
- ↑ Pinniger, R., et al. (2013). Tango dance can reduce distress and insomnia in people with self-referred affective symptoms. American Journal of Dance Therapy, 35(1), 60–77. https://doi.org/10.1007/s10465-012-9141-y
- ↑ Maciejewski, D. F., et al. (2018). The experience of flow in conscious dance: A global survey. International Journal of Environmental Research and Public Health, 15(6), 1248. https://doi.org/10.3390/ijerph15061248
- ↑ Keogh, J. W. L., et al. (2009). Dance-based exercise improves functional and cognitive outcomes in older adults. Journal of Aging and Physical Activity, 17(4), 409–425. https://doi.org/10.1123/japa.17.4.409
- ↑ Dunbar, R. (2014). How conversations around campfires came to be. Frontiers in Psychology, 5, 1135. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2014.01135
